POPIS STANOVNIŠTVA 1971.

Kritični momenat popisa bio je 31. mart 1971. godine, u 24,00 sata, tj. ponoć između 31. marta i 01. aprila. Popis je proveden u vremenu od 01. do 15. aprila 1971. godine.

Stanovništvo

Popisom su obuhvaćene sve osobe nastanjene na teritoriji Jugoslavije bez obzira da li su državljani Jugoslavije ili neke druge države. Obuhvaćene su i one osobe, nastanjene u Jugoslaviji, koje su se u trenutku popisa zatekle na privremenom boravku izvan njenih granica (na službi, putu, školovanju, liječenju, radu i sl.). Popisane su i osobe čije je mjesto stalnog boravka izvan granica Jugoslavije, a koje su se u momentu popisa zatekle na privremenom boravku u Jugoslaviji (kao turisti, na radu, na školovanju i sl.), ali podaci o ovim osobama nisu uključeni u rezultate popisa. Osoblje stranih diplomatskih misija nije popisivano.

Domaćinstva

Pod domaćinstvom se podrazumijeva svaka porodica ili druga zajednica osoba, čiji članovi zajednički stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.). Osoba koja živi kao samac (bez obzira da li stanuje s drugim samcem ili članovima drugog porodičnog domaćinstva, ali s kojima ne troši svoje prihode) smatrana je posebnim domaćinstvom.

Domaćinstvom se u popisu smatrala i grupa osoba smještena u domovima za siročad, za stare i iznemogle, za slijepe i slično, zatim u bolnicama za neizlječive bolesti, u manastirima i sličnim ustanovama i tu žive iz razloga zbog kojih je ustanova osnovana, a nisu članovi ni jednog porodičnog domaćinstva. U rezultatima popisa ona su iskazana kao „ostala“.

Koncept „stalnog stanovništva“

U popisu 1971. godine, kao i u svim poslijeratnim popisima, stanovništvo je popisivano po principu stalne nastanjenosti. To znači da je svaki stanovnik trebalo da bude popisan u mjestu u kome stalno stanuje, bez obzira da li se u vrijeme popisa (tj. u kritičnom momentu popisa - 31. marta 1971. u 24 sata) nalazio u tome mjestu ili je iz njega bio privremeno odsutan iz bilo koga razloga (putovanje, zatim sezonski rad, izvršavanje vojne obaveze, liječenje, izdržavanje kazne, školovanje u drugom mjestu u zemlji ili privremeni rad u inostranstvu).

Samo popisivanje vršeno je tako da su osobe koje se u kritičnom momentu nisu nalazile u mjestu u kome stanuju, već u nekom drugom mjestu u Jugoslaviji bile dvostruko popisivane: u domaćinstvu kome pripadaju (u mjestu stanovanja) kao privremeno odsutne i u mjestu gdje ih je popis zatekao kao privremeno prisutne. Za izradu rezultata o stalnom stanovništvu uzete su u obzir samo popisnice osobe koje su u kritičnom momentu popisa bile u mjestu stalnog stanovanja i one koje su za privremeno odsutne osobe popunjene u mjestima njihovog stalnog stanovanja. Na taj način je omogućeno da se rezultati popisa iskažu po koncepciji stalnog stanovništva, tj. da se podaci odnose na stalno stanovništvo pojedinih naselja, općina i drugih političko-teritorijalnih zajednica. Osobe na privremenom radu u inostranstvu kod inostranih poslodavaca ili samostalno (za svoj račun), prema metodologiji popisa 1971. godine smatrale su se kao privremeno odsutne iz svojih mjesta stalnog stanovanja u Jugoslaviji, a u rezultatima popisa iskazana su kao stalni stanovnici tih mjesta.

Porodica

Porodica je u obradi popisa stanovništva 1971. godine definisana kao porodična zajednica koja se sastoji samo od bračnog para, ili od roditelja (oba ili jednog) i djece. Nasuprot formalno-pravnom kriterijumu za određivanje bračnog stanja, koji je prihvaćen u popisu stanovništva, za određivanje porodica je izričito usvojeno da se i vanbračne zajednice sa djecom ili bez djece smatraju porodicom. Porodicom su, takođe, smatrane i one zajednice u kojima je bilo usvojene djece, odnosno, usvojena djeca smatrana su članovima porodice adoptanata.  Svaka osoba je mogla biti član porodice samo u okviru istog domaćinstva. Osoba koja je osnovala svoju porodicu, prestala je da bude član svoje bivše porodice, nezavisno od toga što se obje porodice nalaze u istom domaćinstvu.